preskoči na sadržaj

Graditeljska škola Čakovec

Login

GSC-Mobility2020



 Facebook GSC-Mobility2020

GSC galerija

"Umjetnost u gostima"

Radovi učenika

Radovi učenika

Energetska obnova

Oglasna ploča
Projekt CROSKILLS

THE MOBILITY BRIDGE III

Korisni linkovi
Graditeljska škola Č...
Korisni linkovi za s...
Dnevni tisak
Agencija za strukovn...
Agencija za odgoj i ...
Državna matura
Fakulteti i veleučil...
Portali
Časopisi

Facebook stranica_GŠČ



 Facebook GŠČ 

Državna matura
e-Dnevnik:prijave!



 
Posjetite...

Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 9. 2012.

Ovaj mjesec: 5300
Novosti i događanja
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Osvrt na izložbu nastavnika likovne kulture Umjetničke katedre Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Centar za kulturu, 21.9. - 8. 10. 2015)
Autor: Suzana Šestan, 30. 10. 2015.

Neponovljivost i originalnost umjetnosti

U Centru za kulturu Čakovec u povodu Dana učitelja i Dana Učiteljskog fakulteta otvorena je zanimljiva izložba. Radi se o postavu radova jedanaestoro nastavnika likovne kulture Umjetničke katedre Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja obuhvaća nastavnike središnjice u Zagrebu i dvaju odsjeka, u Čakovcu i Petrinji. To su Antonia Balić Šimrak, Kristina Horvat Blažinović, Miroslav Huzjak, Marijan Jakubin, Ljubomir Levačić, Svetlana Novaković, Luka Petrač, Stjepko Rupčić, Daniel Žabčić, Davor Žilić i Marijana Županić Benić.

 


Prvi je dojam, što je i očekivano u kolektivnim predstavljanjima, posebice zato što umjetnik, da bi ostvario svoju  osobnost, mora iznaći sebi najprimjereniji jezik, raznolikost, i to u svemu – u tematici, tehnici, formatu, kolorativnosti.  Slika, skulptura, instalacija, kolaž…  tempera, ulje na platnu, mozaik… apstrakcija, figuracija… tako bi se otprilike mogao sumirati predstavljeni sadržaj. Izložba nema zajedničku  poveznu ideju nego pokazuje moguće načine postojanja umjetnosti u našem vremenu. Tako realizirana, može izazvati pozornost ljubitelja umjetnosti tradicionalno usmjerenih i koji uživaju u prepoznavanju dodira umjetnosti i stvarnosti (npr. Davor Žilić izlaže vrlo realistične i profinjene morske pejzaže u tehnici ulja na platnu), ali i oni za koje je umjetnost traganje za novim.

Na tragu ovog drugog shvaćanja umjetnosti većina je predstavljenih autora, a od njih izdvajamo Čakovčanku Kristinu Horvat Blažinović i njen ciklus Mekanih, skočnih i mobilnih okvira. Gledatelj stoji pred objektom i razmišlja – što je, zapravo, slika? Njen je rad uokvirena praznina, naglasak je na inače sporednom – na okviru, koji je, u odnosu s drugim okvirima, zaista poseban i zanimljiv objekt koji, naročitim oblikovanjem (prelomljenošću rubova, ornamentiran motivima ptica) postaje predmet pažnje promatrača i nositelj neke priče koja može nastati u takvom dijalogu.

Slično na promatrača djeluje i struktura Lj koju je postavio Ljubomir Levačić. Sastavljena od pomno geometrijski razmještenih drvenih valjaka oslikanih akrilom i (naznakom strana svijeta E, W) dovedenih u vezu s temeljnim prostornim odnosima. Budući da struktura nalikuje na kozmičke konstelacije, može se tumačiti kao prikaz životnih sila i mogućnosti koje nas mogu odvesti na bilo koju prostornu točku.

Vrlo su zanimljive i skulpture Antonije Balić Šimrak. Izrađene su od različitih vrsta platna, vrlo grubo naznačujući ljudske oblike. Nekoliko njih u nizu, razlikovanih bojama (crno, bijelo, krparen ili motivima prošaran  materijal) i postavljenih u niz (jedne iza drugih i jedne suočene s drugima) pričaju priču o ljudima i njihovoj komunikaciji.  

Instalacija (ili skulptura) Linije u plavom Marijane Županić Benić, fino tkanje od žice,  osvaja lepršavošću, prozračnošću i osjećajem bestežinskog postojanja u prostoru…

Ukratko, svaki je umjetnik pokazao nešto zaista svoje i nezamjenljivo, a u tome, u neponovljivosti i originalnosti, jedna je od glavnih posebnosti umjetnosti kao oblika izražavanja. Izložba nas je raznovrsnošću umjetničkog izraza, zanimljivošću i osebujnošću jako privukla.

Rea Preksavec,2.c Graditeljske škole Čakovec 



Izvor: Rea Preksavec,2.c


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju