Prvi je put obilježen 2001. godine, koja je bila Europska godina jezika. Odlukom Vijeća Europe 26. rujna se svake godine obilježava kao Europski dan jezika. Ciljevi ove manifestacije su promicanje europske jezične i kulturne raznolikosti, ukazivanje na važnost učenja jezika, jačanje višejezičnosti i međukulturnog razumijevanja te poticanje cijeloživotnog učenja jezika.                                                                                                             Kada europski političari govore o kulturalnom bogatstvu EU-a, najčešće kao prvo ističu njegovu jezičnu raznolikost. A ona najprije upada u oči u Europskom parlamentu. No, kod samih građana primjećuje se drukčiji trend – sve više ljudi uči engleski, a pritom gube volju za učenje nekog drugog stranog jezika. Ipak, veća volja za učenjem jezika u Europi se još ne primjećuje. Statistike govore da se interes sve više koncentrira na engleski, a tek onda dolaze francuski i španjolski.

Jedan pogled u rječnik dovoljan je da zaključimo kako je leksem jezik višeznačan. Jezik razlikuje čovjeka od svih ostalih živih bića. Proučavanjem jezika u svim njegovim pojavnim oblicima bavi se posebna znanost – jezikoslovlje ili lingvistika, razgranata na: povijest jezika, dijalektologiju, etimologiju, gramatiku, leksikologiju, semantiku i stilistiku. Jezikom se bavi i filologija – znanost koja pomoću jezika proučava kulturno-civilizacijske značajke nekoga društva. Valja naglasiti da je lingvistici jezik objekt istraživanja, a filologiji je sredstvo istraživanja.

O postanku jezika postoje različite teorije, primjerice: teorija krikova (jezik je nastao postupnom artikulacijom neartikuliranih uzvika kod pračovjeka u trenucima jakih emocija: strah, bijes, glad, čuđenje), onomatopejska teorija (jezik se razvio oponašanjem zvukova iz prirode: zvukova životinja, prirodnih pojava…), teorija jezika mimike i pokreta (mogao je prethoditi govoru) i druge. Bilo kako bilo, jezik je nastao iz potrebe za sporazumijevanjem. Ostvaruje se kroz jezične djelatnosti: govor i pismo.  Bitno je obilježje jezika njegova konstantna promjena. Osvrnemo li se samo na hrvatski jezik, jasno nam je da je tako. Danas u svijetu postoji oko 6000 jezika, u Europi oko 160. Jezici su međusobno različiti, ali i srodni. Većini jezika možemo ustvrditi srodnost s drugim jezicima, što znači da su se zajedno s njima razvili iz istog prajezika. Postoje i tzv. izolirani jezici, kojima ne možemo pronaći srodnika, primjerice baskijski jezik.  Uobičajena je genealoška klasifikacija jezika, koja prati rodovsku strukturu jezika. Razlikujemo 19 jezičnih porodica. Još se od 19. stoljeća, inspirirano biologijom,  jezične porodice prikazuju genealoškim stablom.