Graditeljska škola Čakovec

18. 04. 1874. - 21. 09. 1938.,

najbolji je hrvatski stvaralac bajki za djecu i zbog toga je prozvana "Hrvatski Andersen". Mnogi je zovu i "Kraljicom hrvatske priče", a jedina je od naših književnica koja je čak dvaput predložena za Nobelovu nagradu za književnost.

Unuka je prvog hrvatskog bana pučanina Ivana Mažuranića, književnika, pjesnika i političara. Kćerka je Henriette i Vladimira Mažuranića, poznatog pravnika i pisca, koji je u to vrijeme službovao u Ogulinu, otkuda se obitelj preselila najprije u Karlovac, pa u Jastrebarsko i potom u Zagreb.

Najznačanija su joj djela: "Čudnovate zgode šegrta Hlapića", "Priče iz davnine" i "Jakša Dalmatin, potkralj Gudžerata", ali je najveći uspjeh postigla pripovijetkom "Priče iz davnine" na motive iz slavonske mitologije i narodnih vjerovanja. Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića uzdigla je na svjetsku razinu hrvatski roman za djecu, a Priče iz davnine ubrajaju se u vrhunska djela hrvatske i svjetske književnosti za djecu. Njezina glavna djela objavljena su u velikom broju izdanja i prevedena na brojne strane jezike. Godine 1937. postala je dopisni član tadašnje JAZU (sadašnja HAZU), u umjetničkom razredu, i na taj način postala prva članica ove najviše znanstvene ustanove u Hrvatskoj.

Ostala djela:

• Valjani i nevaljani - Pripovijetke i pjesme za dječake
• Škola i praznici - Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu
• Slike. Pjesme
• Knjiga o omladini - Crtice.
• Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi
• Srce od licitara - Pripovijetke i pjesme za mladež
• Basne i bajke

Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti.